Bescarinsko skladište

Vrijednost svih luksuznih dobara diljem svijeta procjenjuje se na 4 bilijuna dolara, a britanski časopis Economist procjenjuje da se u bescarinskim skladištima diljem svijeta pohranjuje nekoliko stotina milijardi dolara. Model bescarinskog skladišta diljem svijeta doživljava pravi procvat. Bogataši dio svoje imovine sve češće ulažu u dragocjenosti, prvenstveno u plemenite kovine. Bescarinska skladišta su postala omiljena, jer su nakon ukidanja bankovne tajne postala jedno od zadnjih mjesta na kojima se imovina još uvijek može pohraniti na siguran i anoniman način. Povjerenje u bankovni i financijski sustav je snažno narušeno, a poboljšanje nije na vidiku, upravo suprotno.

Bescarinska skladišta nude klijentima, osim trgovanja koje ne podliježe plaćanju carine i drugih davanja te sigurnosti ovog mjesta pohrane, i sličnu diskreciju kakvu su nekada nudile banke sa švicarskom bankovnom tajnom. Bescarinska skladišta uživaju status ekstrateritorijalnosti, što znači da se roba nalazi takoreći na ničijoj zemlji. Carinska davanja i porez na dodanu vrijednost plaćaju se tek kada je roba namijenjena prodaji u nekoj državi, odnosno kada se uzima iz bescarinskog skladišta. Bescarinske zone namijenjene su dobrima svih vrsta, koja se nalaze u tranzitu.

U Švicarskoj bescarinska skladišta imaju dugu tradiciju. Švicarskoj u ovom poslu, koji godišnje raste oko 10%, pripada pionirska uloga te je ona i nadalje najvažnije središte za bescarinska skladišta. Razlika između bescarinskog skladišta i otvorenog carinskog skladišta je u tome da se carina u otvorenim carinskim skladištima ne nalazi na licu mjesta, nego samo provodi sporadične nasumične provjere. Prednost je očigledna: Kako u otvorenom carinskom skladištu klijent nije ovisan o prisutnosti carine, u otvorenom carinskom skladištu u svakom trenutku (365 dana u godini) može obići svoju robu i/ili je podići. Ako su plemenite kovine pohranjene u bescarinskom skladištu, klijent se mora ravnati prema radnom vremenu carine.

Elementum svojim klijentima nudi mogućnost pohrane plemenitih kovina u jednom od najsigurnijih otvorenih carinskih skladišta: u masivu St. Gotthard u središnjoj Švicarskoj – u trezorskom kompleksu opremljenim u skladu s najmodernijim standardima sigurnosti, u bivšem vojnom bunkeru koji su do 1990-tih godina koristili Švicarska nacionalna banka i vlada. Klijenti tako mogu svoje plemenite kovine pohraniti na sigurnom i anonimnom mjestu te ih mogu u svakom trenutku obići i podići. Klijent robu mora ocariniti samo kada plemenite kovine fizički uzima iz skladišta, a može svoje plemenite kovine u bilo kojem trenutku ponovno prodati trgovcu plemenitim kovinama (npr. Elementum Hrvatska d.o.o.) ili ih zamijeniti za zlato (jer se za razliku od srebra, za zlato ne plaća porez na dodanu vrijednost).

Plemenite kovine služe prvenstveno stvaranju, optimizaciji i sigurnosti imovine, a naročito svrsi dugogodišnjeg očuvanja vrijednosti u turbulentnim vremenima financijske i političke nesigurnosti. Stoga treba dobro promisliti odluku o mjestu pohrane, jer plemenite kovine treba pohraniti u mjestima najsigurnijih pravosudnih sustava na svijetu. Tijekom proteklih godina puno se govorilo o trendu premještanja plemenitih kovina iz zapadnog svijeta u Aziju, pri čemu je i u Švicarskoj došlo do znatnog povećanja uvoza. Za međunarodne privatne i institucionalne investitore je Švicarska već desetljećima jedna od glavnih lokacija za pohranu dragocjenosti. Postoji uvjerenje da je pohrana u Švicarskoj sigurnija nego u EU, Velikoj Britaniji i Sjedinjenim Američkim Državama. Kroz povijest su zlato i srebro uglavnom odlazili tamo gdje su se prema njima najbolje odnosili i gdje su najviše vrijedili. Švicarska tradicionalno uživa reputaciju jedne od najsigurnijih država za pohranu plemenitih kovina, ako ne i najsigurnije lokacije uopće. Pregled prednosti:

1. Politička stabilnost

Švicarska je višestranačka demokracija s velikim udjelom direktne demokracije, jer je stanovništvu omogućeno da putem referenduma utječe na političko zakonodavstvo. Ovakva kombinacija demokracije održava politički sustav stabilnim, jer se on temelji na kompromisima i suradnji, a to djeluje dodatno stabilizirajuće. Vlada djeluje na tri razine (državnoj, kantonalnoj i lokalnoj). Sa svojih 26 kantona Švicarska se oduvijek smatra neutralnom, pri čemu njeguje izvanredne bilateralne odnose s gotovi svim državama svijeta. Stoga je u Švicarskoj moguće pronaći i iznadprosječno veliki broj podružnica međunarodnih poduzeća i koncerna, a u Švicarskoj se održavaju i konferencije i događanja međunarodnih organizacija. Švicarska nije članica EU, iako je EU tijekom proteklih godina poduzimala pokušaje da to promijeni. To je Švicarskoj omogućilo da ostane neovisna i manje podložna utjecaju EU-sustava.

2. Stabilnost valute

Švicarski franak (CHF) se već odavno smatra sigurnom lukom, jer je nakon ukidanja zlatnog standarda izgubio manje kupovne moći nego druge valute. Snaga valute CHF naročito se temelji na snazi domaćeg gospodarstva, na iznadprosječno visokim zlatnim rezervama i općem očekivanju da Švicarska neće dopustiti inflaciju svoju valute u istoj mjeri kao druge države. Ukupno 1.040 tona zlata Švicarske nacionalne banke predstavljaju jednu u najvećih zlatnih rezervi po glavi stanovnika na svijetu – unatoč 1.550 tona zlata koje su u razdoblju 1999. – 2004. te 2007. – 2008. prodane. Od 1971. godine je CHF u odnosu na USD dobio više od 300% na vrijednosti.

3. Tržište plemenitih kovina broj 1

Švicarska ima dugu povijest kao najvažnije tržište plemenitih kovina na svijetu. To se zasniva na tome de je „Zurich Gold Pool“ u 1960-tim i 1970-gim godinama znatno dobio na važnosti i sve više bacio „London Gold Pool“ u drugi plan. 1971. godine se u Švicarskoj odvijalo oko 80% čitave južnoafričke prodaje zlata (preko Londona oko 20%). Preko švicarskog tržišta zlata se u razdoblju od 1950-tih do 1980-tih odvijao veći dio prodaje ruskog zlata. Iako je Švicarska od tog vremena izgubila ponešto udjela na konkurenciju u Londonu i New Yorku, i dalje je jedno od glavnih središta trgovine, rafinacije i tranzita, naročito za Njemačku, Srednji Istok, Indiju i Aziju (prije svega Kinu). Više od 1.500 osoba zaposleno je u švicarskoj industriji rafinacije plemenitih kovina, jer se ovdje nalazi svjetsko središte rafinacije zlata (oko 70% svjetske rafinacije zlata odvija se u Švicarskoj).

4. Porezne prednosti

U Švicarskoj se ne plaća porez na dodanu vrijednost na kupnju zlata te se ne plaća ni carina na uvoz. PDV u Švicarskoj iznosi 7,7% za većinu roba i usluga, pri čemu se na prehrambene proizvode, knjige, novine, lijekove i ostala svakodnevna dobra plaća umanjeni PDV u visini 2,5%, a na hotelska noćenja (uklj. doručak) od 3,7%. Neke uslužne djelatnosti oslobođene su plaćanja PDV-a (npr. zdravstvo, obrazovanje i osiguranje).

Na druge plemenite kovine (srebro, platinu i paladij) plaća se PDV u iznosu od 7,7%. No, i ove „bijele“ plemenite kovine oslobođene su plaćanja PDV-a ako se pohranjuju u bescarinskom skladištu u Švicarskoj (npr. skladište visokog stupnja sigurnosti u masivu St. Gotthard). PDV se plaća samo kada vlasnik uzima robu iz bescarinskog skladišta ili se po nalogu vlasnika organizira isporuka. Kada se plemenite kovine izvoze iz Švicarske (npr. isporuka klijentu u inozemstvo), naplaćuje se PDV dotične države, a švicarski PDV u visini od 7,7% se vraća.

5. Diskrecija

Tajnost i diskrecija su sastavni dio švicarske financijske branše, koja se temelji na povjerenju i dugoročnosti. No, i ovdje su Zakoni o bankama tijekom proteklih godina olabavljeni. Bankovni zakoni se, međutim, ne odnose na pohranu i skladištenje plemenitih kovina, koji su neovisni o bankama, kao ni na švicarsku industriju plemenitih kovina (npr. rafinerije). Elementum shvaća diskreciju prema klijentima vrlo ozbiljno.

Kako pohrana plemenitih kovina, koja je neovisna o bankama, ne podliježe švicarskim bankovnim zakonima, tako se računi pohrane i ne smatraju bankovnim računima. Nema naznaka da će se to u Švicarskoj promijeniti. Tvrtka Elementum International AG nije obvezna davati informacije inozemnim upravnim tijelima – isključivo švicarska upravna tijela dobivaju na upit informacije.

Pohranjene vrijednosti osim toga nisu dio stečajne mase, što znači da klijent u svakom slučaju ostaje vlasnik svojih pohranjenih plemenitih kovina te time posjeduje neograničeno pravo na izdavanje plemenitih kovina koje ne zastarijeva. Klijenti odn. vlasnici plemenitih kovina tako ne preuzimaju rizik protivničke strane, jer se pohranjene vrijednosti ne smiju bilancirati.

Ugovor o pohrani, koji klijent sklapa s tvrtkom Elementum International AG, podliježe općem Zakonu u ugovorima Švicarske, a ne Zakonu o bankama. Zakon o ugovorima se u Švicarskoj uređuje Zakonom o obvezničkim odnosima i dio je Građanskog zakonika.